Neke od usluga koje nudi naša tvrtka:

Geodetski snimak izvedenog stanja - Legalizacija građevina

Svaki objekt izgrađen nakon 15. veljače 1968. godine mora imati akt izdan za građenje, uporabu ili ozakonjenje objekta da bi se on smatrao legalnim. Navedeni akt može biti građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola s pravom građenja ili potvrda na glavni projekt. Napomena da stanje u dozvoli mora odgovarati izvedenom stanju. Sve građevine koje su sagrađene do 15. veljače 1968. godine se smatraju legalnima, ali za njihov upis u katastar i zemljišnu knjigu trebate od nadležnog katastra nabaviti Uvjerenje da je građevina sagrađena prije 15. veljače 1968. godine. 

Legalizacija objekta je ishođenje odgovarajućeg akta kojim se bespravno izgrađeni objekt legalizira. Dokumentacija koju je potrebno priložiti Zahtjevu za legalizaciju ovisi o vrsti same zgrade, ali u pravilu se prilažu:

• 3 primjerka Geodetskog snimka izvedenog stanja izrađenog po ovlaštenom inženjeru geodezije ili Izvoda iz katastarskog plana ukoliko je zgrada u cijelosti evidentirana u katastru
• 3 primjerka Arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađene po ovlaštenom arhitektu

Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama - Upis objekta

Temeljem ovog elaborata se u katastru i zemljišnoj knjizi evidentiraju građevine. Osim zakonske obveze upisa objekta u katastar i zemljišnu knjigu, objekt je potrebno evidentirati i u svrhu sređivanja stanja na nekretninama, ishođenja kućnog broja, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kupoprodaje nekretnine, legalizacije objekta, hipoteke pri dobivanju kredita i slično. Elaborat izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka. U katastru se mogu evidentirati samo one građevine za koje vlasnici posjeduju dokumentaciju na temelju koje dokazuju njenu legalnost.

Ako je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se da posjeduje pravomoćnu građevnu dozvolu. Katastarski ured izdaje uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine na temelju podataka kojima raspolaže i koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.

Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine, potrebna je pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.

Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 1. listopada 2007. godine, nadležno upravno tijelo izdaje uvjerenje za uporabu.

Za upis građevine u katastarski operat nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je uporabna dozvola – za građevine za koje se izdaje građevna dozvola, te završno izvješće nadzornog inženjera – za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja.

Izrada parcelacijskih elaborata

Parcelacija zemljišta je postupak kojim se vrši promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi. Postupkom se uglavnom jedna katastarska čestica dijeli na više njih ili se više čestica spaja u jednu česticu. Ovlaštena geodetska tvrtka izrađuje parcelacijski elaborat pomoću kojeg se provodi postupak parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi. Parcelacijski elaborat je geodetski proizvod sastavljen od grafičkih priloga s prikazanim stvarnim i katastarskim stanjem, te niza pisanih iskaza za katastar i zemljišnu knjigu.

Postoje dva različita postupka parcelacije: parcelacija poljoprivrednog zemljišta i parcelacija građevinskog zemljišta.

U slučaju diobe katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta za koje je ishođena potvrda nadležnog urbanističkog ureda da se radi o poljoprivrednom zemljištu, ovlaštene geodetske tvrtke će izraditi parcelacijski elaborat i predati ga u katastarski ured na daljnje postupanje.

Parcelacija građevinskog zemljišta ne može se provoditi proizvoljno, nego samo u skladu s:

1. lokacijskom dozvolom;
2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice;
3. građevinskom dozvolom odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina;
4. urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000;
5. prostornim planom uređenja grada odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno;

Izrada geodetskih projekata

Geodetski projekt objedinjuje sve geodetske usluge potrebne za izgradnju objekta te njegov upis u katastar i zemljišnu knjigu:

• izrada podloge za projektiranje objekta (geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja)
• formiranje građevinske čestice elaboratom parcelacije
• usklađenje stanja u katastru i zemljišnoj knjizi
• iskolčenje objekta na terenu i izrada elaborata iskolčenja
• upis objekta u katastar i zemljišne knjige
• izrada izjave ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu sa geodetskim projektom

Iskolčenje međa

Iskolčenje međe, tj. međnih linija je postupak kojim se na terenu određuju granice čestice temeljem katastarskih podataka.

Iskolčenje građevina

Iskolčenje je postupak prenošenja i označavanja projektiranih dimenzija objekta s projekta na teren. Potrebno je napraviti elaborat iskolčenja – što je po zakonu obveza prije same gradnje.

Investitor zgrade dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćan akt na temelju kojeg se stječe pravo građenja (rješenje o uvjetima građenja, građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta – ovisno o veličini zgrade) te elaborat iskolčenja građevine. U prijavi početka građenja, investitor je dužan navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja.

Izvođač na gradilištu mora po zakonu imati, uz ostalo, i elaborat iskolčenja građevine.

Geodetsko snimanje komunalnih vodova za katastar infrastrukture

Geodetsko snimanje vodova obuhvaća izmjeru položaja lomnih točaka vodova, izmjeru visinskih lomnih točaka vodova, križanja s ostalim vodovima i izmjeru pripadajućih objekata. U katastru infrastrukture vode se podaci za vodove i pripadajuće objekte elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže.

Geodetsko snimanje voda izgrađenog za potrebe kućnog priključka, provodi se na način da se vodovi mjere do priključnog mjesta na zidu objekta, odnosno do prvog okna.

Na temelju geodetskog snimanja vodova izrađuje se geodetski elaborat za katastar infrastrukture, za novoizgrađeni vod i za svaku promjenu na vodu. Geodetska izmjera položenih vodova od izrazite je važnosti za održavanje, ponovno pronalaženje, i naknadno planiranje ili izvođenje radova u neposrednoj blizini samih vodova. Podaci iz geodetskog elaborata unose se u katastar infrastrukture.